Priroda Fruške gore – Gljive

Gljive, kao jedno od tri „viša“ carstva, pored flore i faune, sačinjavaju tzv. fungiju, grupu razlagača, mineralizatora organske materije, izuzetno značajnu u procesima kruženja materije i energije u prirodi.

Na Fruškoj gori gljive žive na pašnjacima, u ritovima, plavnim livadama i šumama, odnosno svuda gde se zemljišta ne obrađuju. Do sada je registrovano preko 1400 vrsta. Pored visokospecijalizovanih gljiva, poznatijih po nazivu pečurke, koje proizvode plodonosna tela, postoje i prostiji oblici koje poznajemo pod nazivima plesni, buđi, pepelnice, plamenjače, vodene gljive itd.

Poznatije jestive pečurke koje mogu da se nađu na Fruškoj gori su:

– sunčanica (Macrolepiota procera)

– paprena mlečnica (Lactarius piperatus)

– lisičarka (Cantharellus cibarius)

– đurđevača (Calocybe gambosa)

– biserka (Amanita rubescens)

– velika đubretarka (Coprinus comatus)

– poljska rudnjača (Agaricus campestris)

– šumska rudnjača (Agaricus silvaticus)

– jablanovača (Agrocybe aegerita)

– modrikača (Lepista nuda)

– pravi vrganj (Boletus edulis)

– smrčak (Morchella esculenta)

– mrka trubača (Craterellus cornucopioides)

– kripavac (Polyporus squamosus) kao i mnoge druge.

Gljivama bukovači (Pleurotus ostreatus) i zimskoj velurki (Flamulina velutipes) pripisuju se, pored hranljivosti, i lekovita svojstva.

Smrtonosno otrovne gljive čije je prisustvo zabeleženo na Fruškoj gori su zelena pupavka (Amanita phalloides), najotrovnija naša pečurka, i panterovka (Amanita pantherina). Takođe otrovne, ali retko sa smrtonosnim ishodom, su žuta pupavka (Amanita citrina), muhara (Amanita muscaria), ludara (Boletus satanas) i bljuvara (Russula emetica).

Izvan gore navedenih grupa, interesantne gljive koje se susreću na Fruškoj gori su: trud (Fomes fomentarius), babino uvo (Sarcoscypha coccinea), ptičje gnezdo (Cyathus striatus), đavolji prsti (Xylaria polymorpha), stršak (Phallus impudicus) i druge.

Lepotom svojih oblika ističu se sluzave gljive od kojih se na Fruškoj gori susreću na trulim drvenim ostacima i u šumskoj stelji: Lycogala epidendron, Fuligo septica, Stemonitis ferruginea, Arcyria denudata, Tubifera ferruginosa, Trichia scabra i druge.



Pročitajte i:

Ostavite komentar